U nastavku pročitajte uspješnu priču OPG Gorana Došlovića iz Jazavice kod Novske koji se bavi uzgojem goveda u sustavu krava-tele i ratarskom proizvodnjom. Sredstvima iz tipa operacije 4.1.1. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. uložili su u opremanje i modernizaciju gospodarstva.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Gorana Došlovića iz Jazavice kod Novske koje se bavi uzgojem goveda u sustavu krava-tele i ratarskom proizvodnjom dobar je primjer da se u poljoprivredi uz puno volje, rada i ulaganja mogu postići iznimni rezultati uz početne financijske poteškoće.
Goranova obitelj, otac Nikola, majka Dragica, baka Ljubica, djed Ivan i djeca Nikolina, Goran i Ivan bavili su se poljoprivredom početkom devedesetih. Obrađivali su zemlju, proizvodili šećernu repu, povrće, bavili se stočarstvom i lijepo živjeli. Nažalost, u Domovinskom ratu njihovo selo je u potpunosti stradalo.
Došlovići se bave uzgojem simentalca i šarole
Odlučili se za sustav krava-tele
Budući da je odrastao na selu uz veliki pašnjak Mokro polje koji se prostire u Parku prirode Mokro polje, gdje je njegova obitelj nekada držala dosta stoke, da je uz roditelje, djeda i baku zavolio poljoprivredu koja mu se uvukla pod kožu, Goran se odlučio posvetiti obradi zemlje i uzgoju stoke. Želio je ostati u rodnom domu i, kako kaže, unatoč svim problemima koji su pratili poljoprivredu, vidio je u njoj mogućnost egzistencije i opstanka.
“Kad sam se oženio 2000. godine, sa suprugom Biljanom ponovno sam se okrenuo poljoprivredi. Naravno, u ovih 17 godina borili smo se da razvijemo svoje gospodarstvo, bilo je tu uspona, padova i grešaka kao u svakom poslu, bilo je vrlo turbulentnih razdoblja, ali nismo se predali. U početku smo se bavili svačim pomalo, primjerice proizvodnjom povrća, ratarstvom i stočarstvom. Jednostavno tražili smo se i onda smo se prije 9 godina počeli baviti govedarstvom, sustav krava-tele.
Tunel za skladištenje bala sijena financiran sredstvima EU
U tomu smo vidjeli priliku, mogućnost i prednost u odnosu na neke druge grane poljoprivrede zbog prirodnih resursa koje imamo u Sisačko-moslavačkoj županiji i u ovom našem novljanskom području. To su velike pašnjačke površine u Mokrom polju na području Parka prirode Lonjsko polje, gdje je lokalno stanovništvo oduvijek uzgajalo mnogo svinja, krava, konja i živjelo od toga“, kaže Goran.
Ekološka proizvodnja goveda i pira
Osnovali su obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 2003. godine i sada u Upisniku poljoprivrednika imaju osamdesetak hektara zemlje, od toga 35 hektara vlastite zemlje, ostalo u zakupu privatne i državne zemlje. Na nešto manje od 40 hektara bave se ekološkom proizvodnjom, govedarstvo je također u ekološkoj proizvodnji.
“Od ratarskih kultura imamo pir u ekološkoj proizvodnji i nešto zobi. Pir sijemo na površini od 10 do petnaest hektara na površinama gdje je pretkultura bila lucerna. Od njega dobivamo i slamu za životinje. Za pir imamo sigurno tržište, posljednje tri-četiri godine uspješno surađujemo s jednom njemačkom tvrtkom. S njima imamo ugovorenu proizvodnju, oni nam osiguraju sjeme i od nas otkupljuju pir. Do sada s njima nije bilo nikakvih problema“, ističe Došlović.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Jazavici posjetili smo krajem studenog, kada su zajedno sa ostalim stočarima toga kraja vraćali krave i telad sa pašnjaka Mokro polje gdje je stoka bila u slobodnoj ispaši od početka travnja.
“Ovisno o vremenskim uvjetima naša stoka obično oko 7 mjeseci provede na paši, a ostatak godine u stajama na prezimljavanju. Što se tiče ove godine uglavnom smo zadovoljni. Bilo je jedno razdoblje sa visokim temperaturama i sušom, ali sve su to goveda izdržala. Što je više stoke, pašnjaci su čišći, jer goveda jedu i suzbijaju invanzivnu amorfu” koja je, kaže Došlović, opasna korovska biljka, ali je po svom sastavu u rangu hranidbene vrijednosti lucerne.
Puno im je pomogao novac Europske unije
“U sustavu krava-tele trenutačno trenutačno imamo sedamdesetak grla, krava, junica i teladi. Od pasmina držimo simentalca i francusku pasminu šarole, a imamo i križance tih dviju pasmina. Naš cilj je proizvodnja teladi težine od 150 do 200 kilograma koja se dobro prodaje. To je ono što ja stalno govorim kolegama i ljudima koji bi htjeli raditi da još bolje iskoristimo zajedničke pašnjake u Mokrom polju. Ondje još ima prostora za povećanje proizvodnje“, kaže Goran Došlović, inače, predsjednik Udruge uzgajivača goveda Mokro polje-Novska. Ta Udruga trenutačno okuplja desetak uzgajivača koji imaju oko 250 odraslih grla goveda.
Goran Došlović
Kako bi ubrzali širenje, razvoj i modernizaciju proizvodnje Došlovići su aplicirali na prvi natječaj, na tip operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ispunili su sve uvjete, prošli na tom natječaju te im je odobreno oko 800 tisuća kuna bespovratnih sredstava.
“Provedba tog natječaja prilično se otegla, ali evo potkraj prošle godine uspjeli smo sve realizirati, za novac koji nam je odobren kupili smo novi traktor, prikolicu za zrno, prikolicu za prijevoz bala, kosu i tunel za skladištenje bala i mehanizacije. Kupili smo što nam je trebalo da kao obiteljsko gospodarstvo možemo bolje funkcionirati, olakšali smo si posao, taj bespovratni novac Europske unije i Republike Hrvatske, velika nam je pomoć i svojevrsna odskočna daska za daljnji razvoj. Štalu kapaciteta od stotinu krava napravili smo prije 4 godine vlastitim sredstvima i sada smo dobrano opremili i modernizirali svoje gospodarstvo“, kaže Goran i dodaje da novac koji se može ostvariti kroz mjere Programa ruralnog razvoja pruža priliku i drugim OPG-ima, osobito mladim poljoprivrednicima.
Vrijedna i složna obitelj
Ključ uspjeha OPG-a Došlović je vrijedna i složna obitelj koja zna što želi. Velika potpora Goranu je njegova supruga Biljana, kao i njihova djeca Mateja, Luka i Petra, koji uz svakodnevne školske obveze, roditeljima pomažu u obavljanju poslova na gospodarstvu.
“Nema napretka bez rada, upornosti, ljubavi i dobrih projekata. Poljoprivreda je posao koji treba cijeniti i poštovati, ipak mi poljoprivrednici proizvodimo hranu, bavimo se poslom na koji svaki proizvođač trebao biti ponosan“, kaže Goran Došlović čija obitelj zaista može biti zadovoljna onim što su napravili od poslijeratne obnove do sada.
Naš domaćin ističe da ima još puno zapuštenih prisavskih pašnjaka gdje bi se moglo uzgajati još tisuće grla. Ima prostora gdje se može živjeti, ali mora se raditi i uhvatiti u koštac sa problemima.