Slavoniju treba brendirati kao jedan turistički proizvod tj. brend Slavonija, a ne pet zasebnih turističkih proizvoda.
Trenutno imamo pet slavonskih županijskih turističkih zajednica ( Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Požeško – slavonska,Virovitičko-podravska županija ) koja svaka priča svoju priču, bez toliko važne sinergije. Stranim turistima apsolutno ništa ne znači Osječko-baranjska ili Brodsko-posavska županija, ali kao turistički brend Slavonija, svakako da.
Možda najbolji plastični primjer potrebe za brendiranjem je kada pričamo o razvoju cikloturizma, gdje prosječni cikloturista bez problema dnevno prođe 30 do 50 kilometara, te tako prođe, a da nije niti svjestan iz jedne u drugu županiju, a mi nemamo jedinstvenu cikloturističku kartu kao niti zaokružen turistički proizvod. Upravo na tom tragu napokon je pokrenuta inicijativa da se cijela Slavonija stavi pod jednu turističku priču – Slavonija kao jedna turistička destinacija, jedan turistički brend.
Na inicijativu župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića u Osijeku sastali su se predstavnici svih pet slavonskih županija. Bio je to inicijalni sastanak kako bi se utvrdilo da li kod svih županija postoji spremnost za zajednički nastup i stvaranje takvog brenda, što je u cijelosti potvrđeno, te dogovorile daljnje aktivnosti.
Neposredan povod za udruživanje pet slavonskih županija u stvaranju brenda potaknuto je i mogućnošću korištenja sredstava Hrvatske turističke zajednice, koja je u financijskom planu za ovu godinu predvidjela usmjeravanje milijun kuna za brendiranja. Osim toga, u Osječko-baranjskoj županiji je ove godine ustrojen Upravni odjel za kontinentalni turizam čiji je temeljni cilj upravo prerastanje velikih turistički potencijala u realne projekte, koji bi se mogli još uspješnije razvijati svima korisnim zajedničkim pristupom pet slavonskih županija.
Sličnih pokušaja već je bilo, no uvijek su ostajali na početnoj inicijativi i pojedinačnim projektima, a na sastanku je potvrđeno da sada postoji politička volja i financijski potencijal, ali i početni podaci i aktivnosti da se turistički razvoj Slavonije povede po modelima sličnim bavarskom, tirolskom i drugih razvijenih turističkih destinacija. Kako ističu iz Osiječko – baranjske županije, sudionici sastanka suglasni su da za brendiranje Slavonije treba koristiti znanja osječkog Sveučilišta, osobito istraživanja i radove profesora Ekonomskog fakulteta u Osijeku, s kojima će se ubrzo organizirati radni sastanak. Istovremeno će se zatražiti sastanak s čelnicima Hrvatske turističke zajednice na komu bi predstavnici svih pet županija iznijeli zajednički prijedlog te zatražili potporu krovne turističke organizacije Hrvatske.
Foto: TZ Vukovarsk-srijemska županija
Na sastanku je upozoreno i na niz detalja koje treba sistematizirati kako bi inicijativa dobila konkretne okvire i usmjerenje na suštinu. Potrebno je tako sadržajno utvrditi što se i kako želi brendirati, stvara li se turistički brend regije, ili prehrambene proizvodnje regije, koje sadržaje prezentirati i kako, što zapravo čini identitet regije i po čemu je trenutno prepoznatljivo područje Slavonije, Baranje i Srijema, kako prirodne i povijesne resurse uzdići od „mrtvog kapitala“ do primamljivih turističkih sadržaja, kako prepoznatljivost po hrani i piću proširiti i na druge sadržaje, a istovremeno ublažiti ili promijeniti lošu sliku koju ostavljaju napušteni i devastirani objekti, kako repozicionirati Zračnu luku Osijek, kako iskoristiti dobre rezultate lovnog i ribolovnog turizma, cikloturizma, kako unaprijediti smještajne kapacitete, razviti kampove, kako se približiti turističkim agencijama…
Slavonija može i mora privući milijune turista godišnje
Jedna od teza koja se godinama stalno povlači je kako kontinentalni turizam ne može privući milijune gostiju. Teza koja nema nikakve temelje niti argumente, dapače, realnost je apsolutno suprotna – kontinentalni turizam može i mora privući milijune turista.
Osobno smatram kako Slavonija ima najmanje sedam dana gustog i bogatog turističkog sadržaja koje može ponuditi turistima, a bez problema možemo napraviti 14 dana doživljaja, emocija i priča. I to autentičnog sadržaja s različitim motivima dolaska. Ono najvažnije, napokon postoji politička volja, bez koje je sinergija nemoguća, makar to nema nikakve veze s politikom, nego je to tržišno pitanje. Kako neslužbeno saznajem, atmosfera na sastanku je bila neobičajno pozitivna te su sve strane spremne na povezivanje tj. toliko važno i potrebnu sinergiju.
Trebamo se ugledati na primjere Toscane, Provanse ili Bavarske kao i na Švicarsku i Austriju koju su odlično spojile razne turističke proizvode bazirana ne regijama, a ne svakoj turističkoj destinaciji zasebno. Turizam je prvi koji ne poznaje granice, a pogotovo strani turisti koji dođu kod nas i stvarno ih ne zanimaju niti osjete te nevidljive granice gradova i županija, turistima je destinacija Hrvatska pa onda Dalmacija, Istra, Slavonija itd…
Sustav turističkih zajednica se svakako treba mijenjati jer ovakav kakav je trenutno je neefikasan, kontra produktivan i u konačnici nema sinergije svih na turističkoj destinaciji. Kako i u kojem smjeru je za konstruktivnu raspravu, no svakako je više nego jasno kako se moramo okrenuti na razvoj utemeljen kroz koncept destinacijske menadžment kompanije sukladno svim trendovima 21. stoljeća.
Upravo iz tog razloga sam i pokrenuo Inicijativu da se Dani hrvatskog turizma održe u Slavoniji, jer Slavonija ima sve potencijale i resurse te ono najvažnije i najvrjednije autentične doživljaje i priče. A bez sinergije nema budućnosti.
Austrija živi od ljetnog turizma !?
Foto: FB Kopački Rit
U Švicarskoj prihodi od turizma iznose vrtoglavih 28 milijardi švicarskih franaka. To je tri i pol puta više od turističkih prihoda Hrvatske.
Zanimljivo kako Austrija tijekom ljeta ostvari više noćenja nego zimi. U 2015. godini je u zimskim mjesecima Austriju posjetilo 17 milijuna turista sa 64,5 milijuna noćenja, a ljeti ih je stiglo čak 20 milijuna koji su ostvarili 67,2 milijuna noćenja. Od ukupne zarade od turizma Austrija zaradi 22,7 milijardi eura, od toga 12,7 milijardi u zimskom periodu, što je malo više nego u ljetnim mjesecima jer dolaze gosti veće platežne moći.
Švicarska i Austrija nemaju mora, ali od turizma znaju zaraditi. Zašto Austriju, samo u ljetnim mjesecima, može posjetiti 20 milijuna turista, a kontinentalnu Hrvatsku u 10 mjeseci ne može posjetit barem 5 milijuna? Možda je bolje pitanje može li Jadran primiti više gostiju? Osobno smatram kako ne može puno, jedino kroz produženje sezone s kojim se borimo godinama. No, evo jedne hipoteze i rješenja kako produžiti turističku sezonu, ostvariti više dolazaka i u konačnici zaraditi više od turizma. Rješenje je upravo kontinentalni turizam!
Kontinentalni turizam može imati turističku sezonu 12 mjeseci u kojoj možemo ostvariti prihod kao i u tri mjeseca morskog turizma. Ustvari siguran sam kako možemo zaraditi još i više. Jedini problem je što imamo samo priče, a nemamo sadržaja i infrastrukture – opet ima tona nema slike. Da, ne može danas, ne može niti sutra, kao niti za tri godine, ali sigurno se potencijal kontinentalnog turizma može pretvoriti u bogati resurs za pet ili više godina. Sve počinje s jednom strastvenom idejom i vizijom. Naravno samo ako to želimo.
A očito je sazrelo vrijeme za sinergiju i povezivanje, prvi korak je napravljen.
U cijelu priču treba se uključiti što više raznih stručnjaka, ljudi s praktičnim znanjem i iskustvom, kao i pametno gledajući širu sliku, a ne uske interese, posložiti kvalitetnu i dugoročnu platformu te strategiju razvoja. Prvi korak je tu, sad preostaje da se svi udruže s jednim ciljem, a to je dugoročni, održivi i kvalitetni razvoja turizma u Slavoniji. Pod time treba imati hrabru viziju, konkretne ciljeve te nikako ne upasti u zamku turističke industrije, nego maksimalno poticati lokalno gospodarstvo, jer to je i sama esencija turizma.
Prilike su tu oko nas, a ako se Slavonija neće sama pokrenuti i boriti za svoje mjesto pod “suncem”, neće joj nitko pomoći. Slavonci, kao i bilo tko drugi, prvi moraju napraviti taj proaktivni korak prema naprijed jer ako će sjediti i čekati “nešto”, od razvoja neće biti ništa.
A upravo je u turizmu velika prilika Slavonije. Sve je do nas samih.