O iskorištenim sredstvima iz Programa ruralnog razvoja, nerijetko se kroz medije provlače različite informacije. Koliko se sredstava iskoristilo, ali i o samom Programu, doznali smo u kratkom razgovoru s Matildom Copić, ravnateljicom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
“Što se tiče dosadašnjeg stanja Programa ruralnog razvoja, tu smo na 50 posto objavljenoga, a ugovoreno je preko 30 i nešto posto, dok je isplaćeno preko 20 posto. Znači 3,67 milijardi kuna isplaćeno je korisnicima Ruralnog razvoja. Obrađeni su svi natječaji 2015. i 2016., a pojednostavili smo procedure što se tiče podnošenja zahtjeva i obrade zahtjeva za potporu.
U planu su objave novih natječaja, a među njima i za nepoljoprivredne potpore u ruralnim krajevima, ali i neprioritetnom sektoru. Dakle, namijenjenim i cvjećarstvu, ratarstvu i vinogradarstvu“, kaže ravnateljica dodajući da savjetuje svakog poljoprivrednika da prije javljanja vode brigu o određenoj ekonomskoj veličini, ili pak periodu trajanja upisanog u upisnik OPG-a, te da nema nikakvih dugovanja prema državi.
“Ono što bih sugerirala svima je da dobro procjene svoje kapacitete i procjene s kojim financijskim sredstvima raspolažu. Pa da onda ne idu u prezaduživanje i da u projekt stvarno stave ono što žele. Da ne stavljaju ono što im realno neće koristiti“, ističe Copić. Što kada dođe kontrola, jedno je jako važno pitanje koje se nameće i samo po sebi.
Prednost mladima i nerazvijenim krajevima
“Bitno je kad netko dobije ugovor da zna da mu nije posao završio, nego da mu tek tada počinje. Bitno je zadovoljiti sva pravila propisana ugovorom, pravilnikom i natječajem. Što se tiče kontrole ne treba se nitko bojati tko stvarno radi. Treba imati dokaz o svim aktivnostima koje je radio, trag o svemu što je kupio, izgradio i slično. Mora imati i sve račune koje treba. Ako nadzorom ustanovimo da korisnik ne radi u skladu s tim pravilnicima morat će izvršiti povrat novca“, kaže Matilda Copić.
Kako dodaje, neprestano treba isticati da je jako važno da ljudi ostanu na ruralnom području. Mladi poljoprivrednici su nam jako važni, kaže ravnateljica i oni imaju određenu prednost.
“Mladi poljoprivrednik za mjeru Ruralnog razvoja je osoba koja ima između 18 i 40 godina i koji po prvi puta mora biti postavljen za nositelja gospodarstva minimalno 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Ta oba zahtjeva moraju biti ispoštovana. Isto tako prednost donosi i područje s kojega dolazi zahtjev. Hrvatska je većim dijelom ruralna zemlja. Kriteriji su takvi da prednost ima onaj projekt koji dolazi s područja koji ima manji indeks razvijenosti. Korisnici se tu često žale, a taj indeks ide u prilog najnerazvijenijim krajevima“, zaključila je ravnateljica.
Foto: Vedran Stapić